Nakon gorskog udara u Zenici 34 rudara od četvrtke u poslijepodnevnim satima ostali su zarobljeni u jami na dubini od nekoliko stotina metara. Spasilačke ekipe danas su uspjele izvući njih 29, nažalost za njih pet je bilo prekasno.

 

Sinan Husić, predsjednik Sindikata rudara Federacije BiH jutros je u razgovoru za Klix.ba, prije nego je bila saopćene informacija da su rudari poginuli, govorio o tome u kakvim uvjetima oni rade.

 

Treba pronaći sigurnije metode otkopavanja

 

 

"Raspotočje je jama koja je poznatija po tim gorskim udarima i u posljednja tri mjeseca bili su u pitanju stari radovi te je došlo do učestalih gorskih udara. Sigurno je da će struka morati analizirati to sve. Rudarska inspekcija poslije svega ovoga će sigurno morati dati svoje mišljenje kada je u pitanju način eksploatacije uglja u Raspotočju", kazao je Husić. 

 

U ostalim rudnicima u BiH ovakve i slične nesreće nisu tako česte, ali je evidentno da problem postoji u dva objekta gdje je najteža ekspoatacija u Rudniku mrkog uglja Zenica, a to su pogoni Raspotočje i Stranjani. 

 

"Mora se podvući linija zbog svega ovoga što se dešava u posljednje vrijeme u Raspotočju i tražiti alternativna rješenja. To se odnosi i na pogon Stranjeni. Treba pronaći sigurnije metode otkopavanja i u jednom i u drugom objektu. U Raspotočju ste nekada imali široko mehanizovano čelo, a danas imate komorne metode. U vrijeme kada se trebao razvijati taj objekat, to se nije uradilo. U posljednja 24 mjeseca bilo je ozbiljnih investicija, ulaganja, ali ne možete za 24 mjeseca uraditi ono što nije urađeno dugi niz godina. Svakako Sindikat ne bi trebao ulaziti puno u posao struke, oni znaju šta treba raditi", rekao je Husić. 

 

A šta kaže struka? Prof. dr. Edin Delić sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli objasnio je da je gorski udar specifična nesreća koja se ne dešava često te da se javlja u rudnicima gdje se nalaze krute stijene koje se prilikom iskopavanja ili otvaranja prostorija ne urušavaju te u momentu kada se stvori veći prostor dolazi do prolamanja koje se nekada manifestuje akustičnim udarom i pojavom prašine, a nekada dovodi i do ozbiljnih posljedica. 

 

"Mislim da je čak ovaj seizmički potres koji je pratio gorski udar u Zenici rezultat gorskog udara, prije nego što je gorski udar rezultat potresa. Ali to će naravno istraga pokazati", objašnjava Delić šta se zapravo dogodilo jučer kada su rudari ostali zarobljeni u jami. 

 

Uprkos gorskim udarima, rudarima se moraju osigurati maksimalno dobri uvjeti rada, ali to očito nije tako. To su uostalom pokazali i događaji u Raspotočju u proteklih nekoliko mjeseci, jer ovo što se dogodilo danas je nažalost samo udar sa najtežim posljedicama. 

 

"Raspotočje i Stara jama u Zenici su najteži ugljenokopi u BiH. Zenica je poznata u bivšoj Jugoslaviji kao mjesto gdje su se dešavale ovakve nesreće. Raspotočje predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih izazova kada je u pitanju rudarstvo. Rudarska struka u ovoj zemlji, ne samo kada je u pitanju sigurnost, je bukvalno gurnuta na marginu. Ključne poluge u projetovanju i vođenju, vode administrativne strukture pri ministarstvima i inspekcijama i donekle strukture koje umaju moć upravljanja procesima. Uzimajući to u obzir imate jedan apsurd, a to je da 50-60 profesora sa Rudarskog fakulteta ili Rudarskog instituta bukvalno su na margini i ne pitaju se. Ja sam uvjeren da to nije slučajno, ali to je pitanje neke druge prirode, a ne tehničko", mišljenja je Delić. 

 

Profesor ističe i to da zakone iz ove oblasti pišu ljudi čija to i nije struka, dok se stručnjaci ne konsultuju. Iste te osobe, ističe on, nadziru provođenje zakona na terenu, a imaju obavezu i da izreknu administrativne mjere ako se sigurnost ne poštuje. 

 

"Kada se desi problem, onda te iste osobe utvrđuju šta se desilo i provode istragu te na kraju dobijemo sudove koji su upitne objektivnosti. Na kraju, ono što je najgori rezultat svega je to da iz nesreća nismo ništa naučili", ocjenjuje profesor.

 

Struka je zapostavljena, sve odlučuje politika

 

 

Politika je eliminirala struku iz rudarstva, navodi Delić, podsjećajući da je prije rata rudarske projekte radila struka u ozbiljnim institucijama, a da ih danas rade ljudi koji rade uposlenici rudnika. Kaže, natjerani su na to, a onda nadzor vrše inspekcije te se na kraju završava u istom krugu. 

 

"Bojim se da je to jedna spirala u kojoj se sve vrti i koja će nas natjerati da prije ili kasnije neka pitanja otvorimo. Nesreće se dešavaju, imali smo ih svuda po svijetu , ali onda se tamo neke stvari i mijenjaju. Kod nas to nije tako. Primjera radi u Japanu kada se desila slična nesreća uslijedila je instrukcija da se u jami na svakih 100 do 200 metara postave komore za disanje u kojima se ljudi mogu spasiti. Čak mi je žao ljudi, tehničkih lica, koji rukovode rudnicima, jer nisu u mogućnosti puno uraditi", smatra profesor. 

 

Bivši rudarski inspektor Ćamil Zaimović za Al Jazeeru je također prokomentirao sigurnost u rudnicima. Nije krio ogorčenje kada je upitan zašto se zataškavaju nesreće u rudnicima.

 

"Zataškavaju se takve stvari vrlo često. Umjesto da pitaju stručnjake, kupili su uglavnom opremu koja ne odgovara. Jednostavno je zapostavljena struka, kvalitetni inžinjeri su zapostavljeni, iako ih imao jako puno u rudnicima. Oni su distancirani, a postavljeni su poslušni politički kadrovi koji nisu sposobni ni kvalificirani za taj posao. Direktori rudnika nemaju veze sa rudarstvom, skoro nijedan od njih. Postavljaju se podobni ljudi, daje im se dobra plaća, a oni samo slušaju i drže radnike na cjedilu", kazao je Zaimović. 

 

Jama Raspotočje nažalost ima kobnu prošlost. Dvanaestog maja 1982. godine u njoj je poginulo 39 rudara treće smjene. Nesreće se dešavaju, ali rudarima nije dovoljno samo poželjeti "Sretno". Potrebno je uraditi sve da do ljudskih žrtava ne dođe.

 

(goBiH.ba/klix)