Prigodom pregleda putovnica, u ponedjeljak je u zračnoj luci Resnik policija uhitila 51-godišnjeg beogradskog biznismena Andriju Draškovića, i to nakon što su utvrdili da je Belgija za njim prije godinu dana raspisala europski uhidbeni nalog zbog sumnje da je jedan od supočinitelja ubojstva albanskog aktivista za ljudska prava Envera Hadrija prije punih 25 godina u Bruxellesu - piše Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija
Drašković je prvo došao s obitelji na odmor sletjevši na brački aerodrom privatnim zrakoplovom i tada ga nitko ništa nije pitao. No, nakon odmora po našim otocima, kad je krenuo natrag zrakoplovom s Resnika, uhićen je.
Pred sucem istrage pojavio se u pratnji odvjetnika Vinka Gulišije, koji je ponudio jamčevinu od 50 tisuća eura kako Drašković ne bi odmah završio u ekstradicijskom pritvoru na Bilicama. Sudac istrage odlučio je, zasad nepravomoćno, da je iznos jamstva 100 tisuća eura, te da mu se mora oduzeti putovnica i da mora sve vrijeme do konačne odluke biti u jednom te istom hotelu.
Osjetljivi razgovori
Druga opcija je da u roku od 10 dana po njega dođu belgijske vlasti i odvedu ga. S obzirom na Draškovićev pedigre “biznismena”, koji je u listopadu 2013. godine izišao iz zatvora nakon odsluženja desetogodišnje kazne za ubojstvo Zvonka Plećića Pleće (38), nema sumnje da tražena svota za jamčevinu neće za njega biti nikakav problem.
U svim tekstovima objavljenima na internetu, a u kojima se spominje Hadrijevo ubojstvo, nigdje do sada nije spominjano Draškovićevo ime. Enver Hadri se 25. veljače 1990. godine zaustavio u automobilu na semaforu u glavnom gradu Belgije.
U tom trenutku do njega je stao automobil te je Hadri, koji je uživao zaštitu NATO-a, tada izrešetan u pola bijela dana. Njegovo ubojstvo navodno je naručila Udba, a navodno je u trenutku kad je ubijen kod sebe imao dokumente koji su povezivali srpski politički vrh s ubojstvima većeg broja Albanaca na Kosovu. Za Hadrijevo ubojstvo bili su osumnjičeni Veselin Vukotić, Andrija Lakonić i Darko Ašanin.
Lakonić je vrlo brzo nakon ubojstva Hadrija ubijen u Srbiji i to je napravio navodno Vukotić, a Ašanin je prvo bio uhićen u Grčkoj i trebao je biti izručen Belgiji.
No, nakon intervencije srbijanskih vlasti Grci su ga izručili Srbiji, a nakon što se to dogodilo, ubijen je. Treći atentator Veselin Vukotić bio je uhićen u Španjolskoj 2006. godine. Nakon izručenja Srbiji, pušten je na slobodu da bi ponovno bio uhićen u Novom Sadu 2010. godine.
No, već osam mjeseci poslije, kako su izvještavali srpski mediji, bio je oslobođen, i to navodno iz “humanih razloga”, nakon što je, kako su tvrdile vlasti, preživio srčani udar i operaciju. Mediji su tada spekulirali da je pravi razlog to što je Vukotić počeo surađivati s policijom i odavati im osjetljive informacije o crnogorskim kriminalcima.
Iako za to, naravno, nema nikakve službene potvrde, jer se za Draškovićevu povezanost s ubojstvom iz 1990. sad prvi put javno zna, nije nemoguće da je i ovo raspisivanje uhidbenog naloga od strane Belgije za Draškovićem rezultat jednog od takvih “osjetljivih” razgovora.
Svojedobno su srbijanski mediji spekulirali i da je Luka Bojović, ‘nasljednik’ Željka Ražnatovića Arkana, planirao atentate na Draškovića i Sretena Jocića, poznatijeg kao Joca Amsterdam.
Beogradski su novinari tada zaključili da je Bojović imao nekoliko motiva da ubije Draškovića, a jedan od njih bio je i taj što Arkanovi sljedbenici nisu nikad prestali vjerovati da je Drašković kriv za organizaciju Arkanova ubojstva 2000. godine.
(goBiH.ba/DEPO PORTAL)