"Nećemo pristati na izbore u Mostaru pod svaku cijenu!"
18.3.2016. u 12:40 | Komentari: 3
"Nećemo pristati na izbore u Mostaru pod svaku cijenu!"
Edin Mušić, potpredsjednik SDA i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH

“Osnova na kojoj je SDA ušla u razgovore o budućem uređenju Mostara jeste da se pronađe rješenje koje bi eliminiralo svaku mogućnost dominacije, diskriminacije ili majorizacije jednih nad drugim, trećim ili četvrtim. U gradu skoro podjednako živi građana iz hrvatskog i bošnjačkog korpusa, značajan broj pripadnika srpskog naroda i ostalih. Takvi podaci nameću obavezu svima da poštuju ravnopravnost”


Paritet u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Mostara jedina je mogućnost koja garantira istu polaznu osnovu svima i SDA će istrajavati na takvom budućem uređenju grada, tvrdi Edin Mušić, potpredsjednik SDA, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH i predsjednik Kantonalnog odbora SDA Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).
 
STAV: Gospodine Mušiću, hoće li ove godine moći biti održani izbori za Gradsko vijeće Mostara, s obzirom na to da su intenzivirani razgovori rukovodstava SDA i HDZ-a BiH?
 
MUŠIĆ: Ustavni sud BiH je 2011. godine, na zahtjev Kluba Hrvata u Domu naroda parlamenta BiH, neustavnim proglasio određene odredbe Izbornog zakona BiH, koji je usvojen prema Statutu Grada, a kojeg je 2004. godine nametnuo visoki predstavnik. Zanimljivo, kad se uzme u obzir uloga visokog predstavnika prema Daytonskom mirovnom sporazumu. Zbog toga već četvrtu godinu Mostar nema Gradskog vijeća, što je nedopustivo. To je frapantan negativni trend za koji svi u tom političkom habitusu traže izgovore, a pravih odgovora do danas nemamo. U takvim okolnostima treba li uopće naglašavati koliko bi bilo značajno da se održe izbori u Mostaru!? Pored prijedloga rješenja nekih opozicionih stranaka, SDA i HDZ BiH kao najjače političke stranke vode razgovore kako bi se pronašlo rješenje i stvorile pretpostavke da Centralna izborna komisija BiH raspiše izbore i za Mostar. Mi to želimo, međutim, ne pod svaku cijenu. Pitanje Mostara ne može se i ne smije posmatrati pojednostavljeno, posebno s aspekta i okolnosti karaktera prvostepene haške presude Jadranku Prliću i ostalima. Zamjenu Gradskog vijeća za donošenje budžeta, radi prevazilaženja apsurdnog stanja u kojem se nalazi Mostar, najprije je imao visoki predstavnik u 2013. godini, a potom za 2014., 2015. i 2016. godinu Parlament Federacije BiH. Za veliki broj ostalih pitanja, za koja je nadležno Gradsko vijeće, nema odgovora. Iz ugla Mostara ili politike u Mostaru veoma je zanimljiv dio teksta promemorije, koju je krajem 2014. godine gospodinu Draganu Čoviću uručio biskup Ratko Perić. Svako eventualno rješenje za Grad Mostar morat će biti usvojeno na organima stranke. To ne može uraditi niti jedan pojedinac. Do sada se na organima SDA nije usvojilo bilo kakvo rješenje, ali to očito nije smetnja da ga napadaju na neviđeno. Za veliki broj političkih stranaka i pojedinaca dovoljan je razlog da nešto dolazi od SDA   da automatski, bez bilo kakvih sagledavanja, bude stavljeno na odstrel. Takav odnos postao je nekom vrstom političkog pomodarstva i dodvoravanja. Iza takvih parola i proklamacija skrivaju se najčešće oni koji nemaju rješenja.
 
STAV: Kako će biti birani gradski vijećnici, iz jedne ili iz više izbornih jedinica? Hoće li biti osiguran mehanizam da u Mostaruniko ne bude majoriziran?
 
MUŠIĆ: Osnova na kojoj je SDA ušla u razgovore o budućem uređenju Mostara jeste da se pronađe rješenje koje bi eliminiralo svaku mogućnost dominacije, diskriminacije ili majorizacije jednih nad drugim, trećim ili četvrtim. Paritet u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Mostara jedina je mogućnost koja garantira istu polaznu osnovu svima. SDA će istrajavati na takvom budućem uređenju Mostara. Budući da još nisu definirane osnove uređenja Mostara i načina izbora, nezahvalno je prejudicirati odgovor kako će biti birani gradski vijećnici. Gradsko vijeće Mostara, kao što je javnosti poznato, broji 35 vijećnika. Šest gradskih područja, koja su se podudarala s bivšim gradskim općinama, bila su izborne jedinice. Svaka od njih davala je ravnomjerno po tri gradska vijećnika, što je u ukupnom zbiru 18. Preostalih 17 birali su građani s gradske liste. Centralna zona, koja ima oko 2.000 birača, bila je na određeni način problem. Građani su mogli birati ili biti birani samo s jedne gradske liste. Tako je bilo na lokalnim izborim  2004. i 2008. godine i funkcioniralo je. SDA nije podstakla promjenu koja je, više je nego evidentno, donijela samo probleme. Uprkos ogromnim demografskim promjenama koje su se dešavale u Mostaru u posljednjih 20 godina, činjenica je da u gradu skoro podjednako živi građana iz hrvatskog i bošnjačkog korpusa, značajan broj pripadnika srpskog naroda i ostalih. Takvi podaci nameću obavezu svima da poštuju ravnopravnost, kao jedno od osnovnih ljudskih prava.
 
STAV: Jesu li utemeljene optužbe opozicijeda SDA i HDZ dijele Mostar?
 
MUŠIĆ: Za razliku od Sarajeva, za koji se nikada ne kaže da je “podijeljen” na općine, već se kaže da ga “čine” četiri općine, za Mostar se automatski veže termin podijeljen. Međutim, Mostar je jedinstven grad s Washingtonskim i Daytonskim separatom i s “mirazom”, kojeg su unijele RBiH, odnosno Armija RBiH i HR-HB, odnosno HVO. Malo je poznato da je Republika Bosna i Hercegovina u Mostar kao federalni produkt unijela 64% teritorije grada, a HR Herceg‑Bosna 36% tog prostora. Tako je s elektrosnabdijevanjem, poštanskim područjima, telefonskim mrežama, gradskim prijevozom itd. Malo se toga istinski ujedinilo. Sve to funkcionira i niko u tom pogledu ne nalazi razloga da taj segment problematizira, te se postavlja logično pitanje – šta se to sada dijelilo i ko to dijeli?! Multietnička dimenzija organizacije Mostara, po mom mišljenju, bila je dobro definirana prelaznim Statutom koji se primjenjivao do 2004. godine. Njegova prilagodba uz izvjesne racionalizacije bila bi idealna za Mostar. Po definiciji, zadatak je o  zicije da kritizira poziciju. Mi tu činjenicu moramo prihvatiti ako je u nekakvim normalnim okvirima. Međutim, teška retorika, zastrašivanje i kontinuirano stvaranje teorija zavjere, koje se koriste u svakom pokušaja iznalaženja rješenja za Mostar, očigledno su zlonamjerni. Konstrukcije koje se posljednjih dana iznose u medijima jesu termini koji korespondiraju s terminologijom medijskog huškanja 1992. i 1993. godine. Opozicija u Mostaru na takvoj platformi straha i mržnje ustvari pokušava srušiti sve moguće pokušaje iznalaženje rješenja. Teza koju opozicija plasira da se SDA, kao najjača bošnjačka stranka, zalaže za podjelu Mostara ili da nešto radi kako bi ugrozila Bošnjake više je nego smiješna i kontradiktorna u svojoj suštini. Mišljenja sam da to ljudi u Mostaru jako dobro znaju. 
 
STAV: Kako se na Mostar i njegove stanovnike odrazila činjenica da su posljednji izbori za Gradsko vijeće održani još 2008. godine?
 
MUŠIĆ: Mostar se mora temeljito rekonstruirati, i to se, nažalost, pokazalo u bezbroj negativnih primjera nefunkcioniranja grada u posljednjih osam godina. To su činjenice koje su vidljive kada šetate gradom. Izgradnja, rekonstrukcija, ulaganja, kao i mnogo drugih za život običnog građana bitnih stvari nisu proporcionalno raspoređene. Ogromne su razlike koje nužno ostavljaju dojam kako svi dijelovi grada nemaju isti tretman. Veliki zastoj nastao je nepostojanjem Gradskog vijeća. Razvoj grada sigurno je mogao biti intenzivniji, a komunalne usluge kvalitetnije. Imamo poteškoće u radu uprava javnih preduzeća u nadležnosti grada, vodovoda, MO Busa, aerodroma i drugih. Neka komunalna preduzeća nisu najbolje organizirana jer imaju probleme. Supstitucija tome djelomično se čini s viših nivoa, kantonalnog i federalnog. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća 2012. godine usvojeni su mnogi regulacioni planovi. Za njihovu realizaciju neophodno je postojanje i rad Gradskog vijeća. Grad bi sigurno bio mnogo bolji, organi  raniji i uređeniji. Mostar bi trebao biti organiziran kao jedan grad s jakom gradskom upravom i jedinicama lokalne samouprave, gradskim općinama koje će biti bliske i dostupne građanima. Da se te općine u jednakim uvjetima takmiče koja će biti bolja, kako bi zajedničkom energijom grad učinile prosperitetnijim. Jednostavnije rečeno, Mostar treba biti organiziran kao i svi evropski gradovi slične veličine.
 
STAV: Uz razgovore o provođenju odluke Ustavnog suda BiH u vezi s Mostarom traju i oni o provođenju presude Sejdić-Finci. Jesu li SDA i HDZ usuglasile stavove o novom načinu izbora za Predsjedništvo BiH, odnosno za Dom naroda parlamenta BiH?
 
MUŠIĆ: Stav SDA jasan je po pitanju izbora članova Predsjedništva BiH – da niti jedan narod ne treba drugome narodu utjecati ili birati člana Predsjedništva. To se dešavalo i šta smo dobili? Ustav je predvidio etnički princip. Kod Doma naroda jesmo za vitalni interes i nacionalnu zaštitu, ali bez mogućnosti blokade države. Tu se mora pronaći odgovor, pronaći prihvatljivo rješenje. Razmatrani su neki modeli koji su tretirali ova pitanja u tzv. “aprilskom paketu” 2006. godine, kao i modeli bazirani na prijedlozima Štefan Fülea. Vidjet ćemo.
 
STAV: Ima li problema u realizaciji koalicionog sporazuma između SDA, SBB-a i HDZ‑a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i kada će biti izvršena rekonstrukcija Vlade Kantona?
 
MUŠIĆ: SDA i HDZ BiH, sredinom 2015. godine, potpisale su sporazum o implementaciji vlasti u HNK. Potom je imenovana Vlada krajem septembra, skoro godinu nakon izbora. Skupština i Vlada HNK u dosadašnjem periodu rade jako dobro. Smatramo da tu ne treba ništa mijenjati. Usvojen je vrlo realan budžet kantona, bez bilo kakvih deficita i kreditnih opterećenja. Sporazum između SDA i SBB-a, koji je na nivou BiH potpisan krajem oktobra 2015. godine, podrazumijeva saradnju i na kantonalnim nivoima. Neka zajednička federalna rješenja već smo kreirali. Oficijelni koalicioni sporazum na kantonalnom nivou između SDA i SBB još nije definiran, a to znači da nije ni potpisan, kao ni trojni sporazum koji uključuje i HDZ BiH. Slična situacija i odnosi jesu i u Srednjobosanskom kantonu. Nekih je razgovora bilo, kao i prijedloga nekih rješenja. Želimo popravljati stanje u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj zaštiti, boljem poslovnom ambijentu i dr. U tom smjeru ići će i naši dogovori sa SBB-om. U interesu građana HNK, vrlo korek  o i odgovorno podržali su imenovanje Vlade. Cijenimo to. Cijenimo te ljude, zastupnike SBB-a u Skupštini HNK. Kroz primjenu novog zakona o državnoj službi pokazat ćemo punu saradnju. Imamo zavode, uprave, institucije, preduzeća. Imamo dovoljno prostora za realan sporazum. Moramo voditi računa o stabilnosti kantona, kao i o stručnosti i kompetentnosti kadrova. Trebamo odrediti radne timove koji će izraditi sporazum, a kojeg će prije potpisivanja trebati usvojiti Kantonalni odbor SDA. Strpljivošću i iskrenošću pronaći ćemo najbolja rješenja.
 
STAV: Prošlogodišnja kriza vlasti na nivou FBiH, čini se, najviše se odrazila na Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Može li Parlament nadoknaditi izgubljeno vrijeme?
 
MUŠIĆ: Da, kriza vlasti u FBiH, koju je prouzrokovao DF od sredine juna do kraja oktobra 2015. godine, prouzrokovala je izvjestan zastoj u plenarnom radu Zastupničkog doma. Međutim, u prethodnom periodu rada Parlamenta FBiH izabrano je rukovodstvo Federacije, potvrđeno imenovanje Vlade, usvojen budžet i finansijski planovi vanbudžetskih fondova te se taj zastoj nije odrazio na vitalne funkcije Federacije BiH u 2015. godini, a time ni na blizu 400.000 penzionera, oko 100.000 korisnika boračkih primanja, više od 45.000 neratnih invalida, više od 10.000 civilnih žrtava rata, blizu 7.000 budžetskih korisnika kao i svih onih koji koriste zdravstvenu zaštitu u Federaciji. Uspostavom kvalitetne parlamentarne većine, ulaskom SBB-a u vlast, obradili smo skoro sve pristigle materijale, rekonstruirali Vladu, usvojili budžet za 2016. godinu i sve finansijske planove, usvojili niz odluka razvojnog karaktera. Do sada smo održali 11 vanrednih i osam redovnih sjednica, zakazali devetu. Predstavnički dom svoju funkciju i ulog  vrši veoma odgovorno, kvalitetno i pravovremeno. Mislim da ne stoji konstatacija da smo nešto izgubili.
 
STAV: Šta od najavljivanih krupnih pitanja može biti usvojeno u ovoj godini? Može li, naprimjer, biti usvojen zakon o PIO/MIO i o uvezivanju radnog staža hiljadama radnika?
 
MUŠIĆ: Parlament FBiH usvojio je jednoglasno reformsku agendu. Premijer Novalić i Vlada vrlo su precizno razradili mjere i aktivnosti, kao i dinamiku za cjelovitu provedbu agende. Ono što bih posebno istakao jeste to da ćemo u 2016. godini raditi na usvajanju akata koji se tiču poboljšanja poslovnog ambijenta u FBiH. Teško je bezbolno prevazići sve zaostale poteškoće koje su posljedica navika i interesa u duhu promjena karaktera sistema. Veliki otpor postoji. On je iracionalan, ali politički jako agresivan i opasan, čak ima i institucionalne dimenzije. Među krupnim krucijalnim pitanjima smatram zakon o uvezivanju radnog staža, koji mora imati svoj oslonac u zakonu o PIO/MIO. Znači, težište je na stvaranju boljeg poslovnog ambijenta. Vidljivi i mjerljivi rezultati toga pokazat će se sigurno nešto kasnije.
 
STAV: Kada će Javni RTV servis FBiH dobiti novi upravni odbor, a potom i menadžment?
 
MUŠIĆ: Uloga Upravnog odbora u skladu sa Zakonom vrlo je precizna i veoma važna za funkcioniranje RTV sistema FBiH. Isključiva nadležnost u skladu s članom 4 i članom 25 Zakona o Javnom RTV servisu FBiH nad imenovanjem upravnog odbora pripada Parlamentu FBiH. Dominantna uloga SDP-a u periodu od 2010. do 2014. godine i njegovo neodgovorno ponašanje prouzrokovali su isticanje mandata, zaključno s junom 2013. godine, svim članovima Upravnog odbora. Kolegij Predstavničkog doma donio je zaključak koji se odnosi na Komisiju za izbor i imenovanja da sagleda svu problematiku o pitanju imenovanja u nadležnosti Parlamenta s prijedlogom rješenja. Postoje institucije i organi u kojima je podijeljena nadležnost između Parlamenta, Vlade i predsjednika FBiH, kao i institucije nad kojima Parlament ima isključivu nadležnost, poput NO Agencije za privatizaciju, Nezavisnog odbora, Upravnog odbora RTV FBiH, Odbora za žalbe građana i NO Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka. Javni RTV servis FBiH treba imati upravni odbor. Za njegovo imenovanje nadležan je i odgovoran Parlament. Parlament to treba završiti. Procedura za izbor menadžmenta u Zakonu vrlo je precizna. Nju ne treba mijenjati.
 
STAV: Najavljenu izmjenu Zakona o Javnom RTV servisu FBiH opozicija je već dočekala “na nož”, tvrdeći da vlast želi kontrolu nad RTV FBiH. Kako gledate na ove optužbe?
 
MUŠIĆ: SDP je sada u opoziciji. Dobro bi bilo da napravi analizu svoje uloge za uzrokovanje ovog stanja u RTV FBiH. To bi bilo mnogo korektnije. Zakon o Javnom RTV servisu FBiH usvojen je u augustu 2008. godine. Parlamentarnu većinu, tada, činili su SDA, HDZ BiH, HDZ 1990 i SBiH. Domovima su predsjedavali Safet Softić i Stjepan Krešić. Ukaz za objavu Zakona o RTV servisu FBiH potpisala je Borjana Krišto kao predsjednica Federacije. Danas je to veoma slično. Pa u čemu je problem? Ja ga ne vidim. Zakon o Javnom RTV servisu FBiH ostao bi u istom tekstu 99,9%. Otklonila bi se njegova nedorečenost u pogledu prevazilaženja ovakve situacije i ništa više. Zakon ne dozvoljava bilo kakvo uplitanje ili politički nadzor bilo koga. Brinu me mnoga reagiranja na “neviđeno”. Neki žele potcijeniti ulogu Parlamenta. To je opasno i nedopustivo. Postavimo kontrapitanje – šta bi bilo da Parlament izmjenom zakona sebe proglasi nenadležnim, kao što to neki žele ubjeđivati građane? To je nedobronamjernost. Vidjet ćemo u kom će smjer  ovo ići. Ipak, RTV servis FBiH održava se, što je dobro. Međutim, njegovo je finansiranje upitno. Parlament želi unaprijediti stabilnost sistema i podržati njegov razvoj. Ponavljam, otpor na obavezu i dobru namjeru Parlamenta generira se nepotrebno. Zašto!?
 
STAV: Hoće li u ovom mandatnom periodu biti realizirana inicijativa Kantonalnog i Gradskog odbora SDA da u Mostaru bude sjedište Vlade FBiH i svih ministarstava?
 
MUŠIĆ: Inicijativa da sjedište Vlade i svih 16 federalnih ministarstava bude u Mostaru odlična je za Mostar, Hercegovinu i Federaciju BiH. U glavnom gradu FBiH ostala bi sjedišta Parlamenta, predsjednika i potpredsjednika FBiH, mnogih uprava, agencija i sl. Inicijativa je odlična, mi ćemo insistirati na njoj. Zanimljivo je da ova inicijativa, koju je pokrenula SDA, nije puno prisutna u javnosti, zbog pozitivnog efekta koji proizvodi kod građana. Opozicija se odmah priključila ovakvoj ideji, navodeći da je oni odavno zagovaraju, kako bi zasjenili dobre namjere koje SDA ima prema Mostaru.
 
(goBiH.ba/STAV)

 




Komentari: 3
Nadimak:  
Komentar:  

Najnovije

  • Čestitka povodom dana državnosti BiH


  • Evropska sedmica robotike obilježava se u Mostaru u saradnji Visoke škole LOGOS CENTAR i CERIT-a


  • Robotičkom timu iz Bosne i Hercegovine odlazak na olimpijadu upitan zbog novca


  • Premijera filma "Plavo srce" okupila čuvare rijeka na brani Idbar


  • Na listi National Geographica: Mostar kao simbol pomirenja i suživota


Najčitanije

Komentarisano